Nadutost, gasovi, pritisak u stomaku i krčanje crijeva mnogima su poznati problemi, a gastroenterolog dr Vojislav Perišić objašnjava da uzrok često nije „slab želudac“, već način na koji organizam obrađuje određene ugljikohidrate.
Prema njegovim riječima, dio hrane kod nekih ljudi ne bude potpuno razgrađen u tankom crijevu, već dospijeva u debelo crijevo, gdje je bakterije fermentiraju. Upravo taj proces stvara gasove koji mogu izazvati osjećaj napuhanosti, grčeve i druge neprijatne simptome.
Zašto nastaje nadutost?
Kada određeni ugljikohidrati ne budu u potpunosti apsorbirani, bakterije u debelom crijevu počinju ih razgrađivati.
Tokom tog procesa nastaju gasovi koji kod osjetljivijih osoba mogu izazvati:
- nadutost
- osjećaj pritiska u stomaku
- grčeve
- pojačano krčanje crijeva
- zatvor ili proljev
Kod nekih ljudi ove tegobe javljaju se povremeno, dok kod drugih postaju gotovo svakodnevni problem.
FODMAP ugljikohidrati često su okidač
Dr Perišić ističe da posebnu pažnju zaslužuju takozvani FODMAP ugljikohidrati – grupa fermentabilnih šećera koji kod osoba sa osjetljivom probavom ili sindromom iritabilnog crijeva mogu izazvati izražene tegobe.
To ne znači da su takve namirnice štetne, već da ih neki organizmi jednostavno teže podnose.
Namirnice koje najčešće izazivaju gasove
Među hranom koja kod osjetljivih osoba najčešće izaziva nadutost nalaze se:
- jabuke
- kruške
- šljive
- trešnje
- breskve
- grah
- grašak
- druge mahunarke
- mlijeko kod osoba koje ne podnose laktozu
Važno je naglasiti da ista namirnica ne djeluje jednako na svakoga.
Neko bez problema može pojesti cijelu porciju graha ili nekoliko jabuka, dok će kod druge osobe i znatno manja količina izazvati nadutost.
Nije važna samo hrana nego i količina
Velike porcije dodatno opterećuju probavni sistem.
Što je obrok obilniji, veća je vjerovatnoća da dio hrane neće biti potpuno razgrađen, što povećava mogućnost fermentacije i stvaranja gasova.
Zbog toga mnogi primijete da im ista namirnica u maloj količini ne smeta, ali nakon većeg obroka izaziva izražene tegobe.
I način jela igra veliku ulogu
Nadutost ne zavisi samo od hrane.
Ako jedemo prebrzo, gutamo mnogo vazduha ili često pijemo gazirana pića, koristimo slamku ili žvaćemo žvake, u probavni sistem ulazi dodatni vazduh koji može pojačati osjećaj napuhanosti.
Sporije jedenje i mirniji obroci kod mnogih ljudi mogu značajno ublažiti simptome.
Vodite dnevnik ishrane
Ako se nadutost često ponavlja, korisno je nekoliko sedmica zapisivati:
- šta ste jeli
- koliko ste pojeli
- kada su se pojavili simptomi
Na taj način mnogo je lakše uočiti koja hrana predstavlja okidač i razgovarati o tome sa ljekarom ili nutricionistom.
Kada treba potražiti pomoć ljekara?
Povremena nadutost nakon obilnog obroka uglavnom nije razlog za zabrinutost.
Međutim, pregled je preporučljiv ako se uz nadutost javljaju:
- krv u stolici
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- jaka ili dugotrajna bol u stomaku
- uporno povraćanje
- dugotrajan proljev ili zatvor
- povišena temperatura
- izrazito povećanje obima stomaka koje ne prolazi
Takvi simptomi ne znače nužno ozbiljnu bolest, ali zahtijevaju medicinsku procjenu.
Nadutost je često posljedica individualnog načina na koji organizam vari određenu hranu. Zato nije uvijek potrebno potpuno izbacivati pojedine namirnice, već pronaći količinu i način ishrane koji najbolje odgovaraju vašem organizmu.
