Povišen šećer u krvi nije nalaz koji treba zanemariti. Iako jedna laboratorijska vrijednost ne znači automatski da osoba ima dijabetes, predstavlja važan signal da je potrebno dodatno ispitivanje i razgovor sa ljekarom.
Mnogi ljudi povišenu glukozu otkriju sasvim slučajno, tokom rutinskog sistematskog pregleda ili laboratorijskih analiza. Upravo zato je važno znati šta takav nalaz može značiti, koje su naredne preporučene kontrole i na koji način se mogu smanjiti faktori rizika.
Šta znači povišen šećer u krvi?
Glukoza predstavlja osnovni izvor energije za organizam. Da bi njena koncentracija u krvi ostala u granicama normale, organizam koristi hormon insulin koji omogućava ulazak glukoze u ćelije.
Kada tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi efikasno, nivo šećera u krvi može porasti. Ako takvo stanje traje duže vrijeme, može povećati rizik od oštećenja krvnih sudova, srca, bubrega, očiju i nervnog sistema.
Jedan povišen nalaz nije dovoljan za postavljanje dijagnoze, ali jeste razlog za dodatne pretrage.
Kada se sumnja na dijabetes?
Prema važećim dijagnostičkim kriterijima, na dijabetes se može posumnjati ukoliko su ispunjeni određeni uslovi, kao što su:
- glukoza natašte 7,0 mmol/L ili više, potvrđena ponovljenim mjerenjem
- vrijednost od 11,1 mmol/L ili više nakon testa opterećenja glukozom (OGTT)
- slučajno izmjeren šećer od 11,1 mmol/L ili više uz tipične simptome kao što su pojačana žeđ, učestalo mokrenje i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- vrijednost HbA1c od 6,5 posto ili više.
Konačnu procjenu uvijek donosi ljekar na osnovu kompletne medicinske slike, simptoma i dodatnih analiza.
Šta je predijabetes?
Predijabetes je stanje u kojem je nivo šećera viši od normalnog, ali još uvijek nije dovoljno visok da bi se postavila dijagnoza dijabetesa.
Ovo stanje ne izaziva uvijek simptome, ali predstavlja upozorenje da postoji povećan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 ukoliko se ne promijene životne navike.
Predijabetes je češći kod osoba koje imaju:
- višak tjelesne težine
- nedovoljnu fizičku aktivnost
- povišen krvni pritisak
- povišene masnoće u krvi
- porodičnu istoriju dijabetesa
- nezdrav način ishrane
- dugotrajan stres.
Dobra vijest je da se kod velikog broja ljudi promjenom načina života može usporiti ili spriječiti razvoj dijabetesa.
Šta uraditi kada nalaz pokaže povišen šećer?
Najvažnije je ostati smiren i ne donositi zaključke na osnovu jednog rezultata.
Preporučeni naredni koraci su:
- zakazati pregled kod ljekara
- po potrebi ponoviti mjerenje glukoze natašte
- uraditi HbA1c analizu
- po preporuci ljekara obaviti OGTT test
- provjeriti krvni pritisak, holesterol i trigliceride
- procijeniti tjelesnu težinu i ostale faktore rizika.
Kod nekih osoba dovoljne su promjene životnih navika, dok će drugima biti potrebna terapija. O tome odlučuje isključivo ljekar nakon pregleda.
Ishrana ima važnu ulogu
Pravilna ishrana jedan je od najvažnijih koraka u kontroli šećera u krvi. Cilj nije stroga dijeta ili gladovanje, već usvajanje zdravijih prehrambenih navika.
Preporučuje se češći unos:
- svježeg povrća
- mahunarki
- integralnih žitarica
- voća u umjerenim količinama
- nemasnih mliječnih proizvoda
- ribe
- orašastih plodova u umjerenim količinama
- hrane bogate vlaknima.
Vlakna mogu doprinijeti sporijem porastu glukoze nakon obroka i dužem osjećaju sitosti.
Koje namirnice treba ograničiti?
Kod povišenog šećera preporučuje se smanjiti unos hrane koja može nepovoljno uticati na metabolizam i zdravlje krvnih sudova.
To uključuje:
- zaslađene napitke
- slatkiše i kolače
- velike količine bijelog hljeba i peciva
- prženu hranu
- industrijske grickalice
- suhomesnate proizvode
- trans masti
- veće količine alkohola.
Umjerenost i uravnotežena ishrana često daju bolje rezultate od kratkotrajnih restriktivnih dijeta.
Koliko obroka dnevno je preporučljivo?
Broj obroka nije isti za sve osobe.
Nekome odgovaraju tri glavna obroka, dok će drugima ljekar ili nutricionista preporučiti pet ili šest manjih obroka raspoređenih tokom dana.
Raspored ishrane zavisi od:
- vrste terapije
- nivoa fizičke aktivnosti
- tjelesne težine
- dnevnih obaveza
- opšteg zdravstvenog stanja.
Ko ima povećan rizik od razvoja dijabetesa?
Veći rizik imaju osobe koje:
- imaju višak kilograma
- malo se kreću
- imaju povišen krvni pritisak
- imaju povišene masnoće u krvi
- imaju sindrom policističnih jajnika
- imale su gestacijski dijabetes tokom trudnoće
- boluju od kardiovaskularnih bolesti
- imaju predijabetes
- imaju bliske članove porodice sa dijabetesom.
Osobama bez dodatnih faktora rizika često se preporučuje redovna kontrola šećera nakon 45. godine života, odnosno ranije ako postoji medicinska indikacija.
Da li genetika znači da ćete sigurno dobiti dijabetes?
Nasljedni faktor povećava vjerovatnoću razvoja dijabetesa tipa 2, ali nije jedini uzrok.
Na razvoj bolesti mogu uticati i:
- gojaznost
- nepravilna ishrana
- fizička neaktivnost
- pušenje
- dugotrajan stres
- starenje organizma.
To znači da i osobe bez porodične istorije mogu razviti dijabetes ukoliko postoje drugi faktori rizika.
Šta treba redovno kontrolisati?
Kod osoba koje imaju predijabetes ili dijabetes preporučuje se redovno praćenje:
- glukoze u krvi
- HbA1c vrijednosti
- krvnog pritiska
- holesterola i triglicerida
- tjelesne težine
- funkcije bubrega
- vida
- zdravlja stopala i periferne cirkulacije.
Redovne kontrole omogućavaju rano otkrivanje eventualnih komplikacija i njihovo pravovremeno liječenje.
Značaj zdravih životnih navika
Pored pravilne ishrane, stručnjaci preporučuju i druge navike koje mogu doprinijeti boljoj regulaciji šećera u krvi:
- redovnu fizičku aktivnost prilagođenu mogućnostima
- održavanje zdrave tjelesne težine
- dovoljno kvalitetnog sna
- prestanak pušenja
- umjeren unos alkohola
- redovne preventivne preglede.
Čak i umjereno povećanje fizičke aktivnosti može imati pozitivan uticaj na opšte zdravlje i kontrolu glukoze.
Zaključak
Povišen šećer u krvi nije razlog za paniku, ali jeste važan znak da organizam treba dodatnu pažnju. Pravovremene kontrole, pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost i saradnja sa ljekarom mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja.
Što se ranije otkrije poremećaj regulacije glukoze, veće su mogućnosti da se odgovarajućim mjerama uspori ili spriječi razvoj dijabetesa i njegovih komplikacija. Zato svaki povišen nalaz treba shvatiti ozbiljno i iskoristiti ga kao priliku za usvajanje zdravijih životnih navika.
