Nakon dugog i veoma toplog ljeta, pažnja se polako okreće prema vremenskim prilikama koje bi nas mogle očekivati tokom jeseni i zime. U javnosti se već pojavljuju različite dugoročne najave, uključujući i tvrdnje o mogućnosti dolaska takozvane „zime stoljeća“.
Ipak, tako rane i dramatične prognoze treba posmatrati sa velikom rezervom.
Dugoročni meteorološki modeli ne mogu nekoliko mjeseci unaprijed pouzdano predvidjeti koliko će snijega pasti u određenom gradu ili da li će Evropu zahvatiti višesedmični talas hladnoće. Umjesto toga, oni prvenstveno ukazuju na moguće šire temperaturne i atmosferske obrasce.
Na osnovu faktora koji mogu uticati na evropsku zimu, trenutno se mogu izdvojiti različiti scenariji.
Koliko El Niño može uticati na evropsku zimu?
Jedan od klimatskih fenomena koji privlači pažnju jeste El Niño, odnosno period neuobičajeno toplih površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu tropskog Pacifika.
Njegov uticaj posebno je izražen u pojedinim dijelovima svijeta, ali veza između El Niña i vremena u Evropi znatno je složenija.
Na evropsku zimu utiču brojni drugi faktori, među kojima su atmosferska cirkulacija iznad sjevernog Atlantika, položaj i intenzitet mlazne struje, kao i stanje polarnog vrtloga.
Upravo kombinacija ovih procesa može odlučiti hoće li tokom zime prema Evropi češće stizati blaži atlantski zrak ili će se povremeno otvoriti prostor za snažnije prodore hladnog zraka sa sjevera.
Prvi scenario: Blaga, vlažna i vjetrovita zima
Jedna od mogućnosti jeste češći uticaj atlantskih sistema niskog pritiska.
Takav raspored mogao bi pojedinim dijelovima Evrope donijeti više padavina, vjetrovitih perioda i relativno blage temperature.
U nižim predjelima padavine bi u takvim okolnostima češće bile u obliku kiše, dok bi planinska područja imala znatno bolje uslove za snijeg.
Naravno, čak i tokom generalno blage zime mogući su kraći periodi hladnijeg vremena.
Drugi scenario: Promjenjiva zima sa kraćim zahlađenjima
Druga mogućnost podrazumijeva česte smjene vremenskih prilika.
Periodi relativno visokih temperatura mogli bi se smjenjivati sa kraćim prodorima hladnijeg zraka, što je obrazac koji može donijeti velike temperaturne razlike u relativno kratkom periodu.
U takvom scenariju snijeg nije isključen ni u nižim predjelima, ali bi njegovo duže zadržavanje u velikoj mjeri zavisilo od trajanja hladnih perioda.
Planinska područja bi, očekivano, imala znatno veće šanse za stabilniji snježni pokrivač.
Treći scenario: Jači prodori hladnog zraka
Najviše pažnje obično privlači mogućnost slabljenja ili poremećaja polarnog vrtloga.
Polarni vrtlog predstavlja veliko područje hladnog zraka i snažnih vjetrova koje se tokom zime formira visoko iznad Arktika.
Kada je stabilan, veoma hladan zrak uglavnom ostaje bliže polarnom području. Međutim, određeni poremećaji atmosferske cirkulacije mogu povećati mogućnost njegovog prodora prema južnijim geografskim širinama.
Ukoliko bi se tokom zime stvorili odgovarajući atmosferski uslovi, dijelovi Evrope mogli bi imati periode izraženijeg zahlađenja.
To, međutim, samo po sebi ne znači da Evropu očekuje ekstremno hladna zima od početka do kraja.
Da li nam zaista prijeti „zima stoljeća“?
U ovom trenutku nema dovoljno pouzdane meteorološke osnove da se mjesecima unaprijed tvrdi da će predstojeća sezona biti „zima stoljeća“.
Takvi izrazi često se pojavljuju u medijskim naslovima, ali dugoročne sezonske prognoze ne omogućavaju tako precizne zaključke.
Čak i ako sezona u prosjeku bude toplija od uobičajene, to ne isključuje mogućnost nekoliko veoma hladnih dana ili sedmica. Isto tako, jedan snažan snježni talas ne znači nužno da je čitava zima bila hladnija od prosjeka.
Zbog toga će mnogo jasnija slika biti dostupna kako se budemo približavali početku zime i kada meteorološki modeli budu imali pouzdanije podatke o stanju atmosfere iznad Atlantika i Arktika.
Za sada je najvažnije razlikovati sezonske meteorološke trendove od senzacionalnih višemjesečnih najava. Predstojeća zima može donijeti periode hladnoće i snijega, ali je još prerano pouzdano govoriti o njihovom intenzitetu, trajanju i tačnom području koje bi mogli zahvatiti.
